Petero ljudi.
Jedna karta.
Iza svakog piksela na našim kartama stoji netko tko je bio na tom polju. Ovo su ljudi koji spajaju satelit, dron, stroj i tlo.
Krenulo jeza stolom.
U studenom 2019. Katedra je okupila prvi sastanak istraživačke grupe AgroGIT: nastavnike, asistente, studente i ljude iz prakse oko jedne ideje. Poljoprivreda se može voditi podacima, a ne dojmom. Tjedan dana kasnije stotine studenata stajale su na travnjaku i gledale dron kako polijeće. Od tada se samo ubrzavamo.
MladenJurišić
Predsjednik Katedre za geoinformacijske tehnologije i GIS, voditelj istraživačkog tima AgroGIT.
DRŽAVNA NAGRADA ZA ZNANOSTČovjek koji je o GIS-u u poljoprivredi govorio dok to još nitko nije zvao digitalnom poljoprivredom. Već 1998. na konferenciji GIS Croatia u Osijeku drži izlaganje „Geo-informatics in Agriculture”. Dvadeset šest godina kasnije Hrvatski sabor mu dodjeljuje Državnu nagradu za znanost. Između toga je izgradio katedru, generacije studenata i tim kojem ova stranica pripada.
- Koautor rada „Agroekološko kartiranje i modeliranje u GIS-okruženju” (Geodetski list, 1998.) s Tomislavom Henglom, danas jednim od najpoznatijih imena digitalnog kartiranja tla u svijetu.
- Godišnja državna nagrada za znanost u području biotehničkih znanosti, odluka Odbora Hrvatskoga sabora od 23. prosinca 2024.
- S I. Plaščakom napisao knjigu o geoinformacijskim sustavima (2009.) koju studenti FAZOS-a i danas navode u gotovo svakom diplomskom radu o GIS-u.
IvanPlaščak
Predstojnik Zavoda za poljoprivrednu tehniku i agrarne informacijske tehnologije (ZPTAIE). Na FAZOS-u od 2004.
Čovjek koji preciznu poljoprivredu vodi od karte do prinosa. Vodi projekt u kojem satelitske snimke i strojno učenje predviđaju prinos kukuruza prije žetve, kao dostupnija zamjena za senzore na kombajnu. Prvi je autor rada o karti precizne gnojidbe iz bespilotne letjelice. A ako u Slavoniji postoji parcela koju još nije snimio, to je samo zato jer još nije stigao ;-)
- Voditelj projekta AgroVeFe (NPOO, NextGenerationEU, 2025.–2029., s partnerima iz Beograda i Banje Luke): predikcija potencijala prinosa kukuruza iz vegetacijskih indeksa i fenoloških metrika Sentinel-2.
- Prvi autor radova o bespilotnom sustavu za preciznu gnojidbu (Tehnički glasnik, 2025.) i o proksimalnom senzoru tla od 1998. do 2025. (Applied Sciences, 2026.).
- U projektu WatchOut u Kopačkom ritu vodi tim za bioakustiku, GIS i strojno učenje, a s kolegama potpisuje i desetljeće satelitskog praćenja vegetacije parka.
- S M. Jurišićem autor knjige o geoinformacijskim sustavima (2009.), a 2019. planira nasade lijeske u Vukovarsko-srijemskoj županiji višekriterijskom GIS analizom.
DorijanRadočaj
Član Katedre, voditelj ESA projekata CropSuit, CropSuit+, CropZone i GeoBiogas.
TOP 2 % ZNANSTVENIKA SVIJETA · 2025.Geodet koji je došao u poljoprivredu i poljoprivredi donio strojno učenje. Đakovčanin, magistar geodezije i geoinformatike iz Zagreba, doktorirao u Osijeku na pitanju gdje soja uspijeva, odgovoreno iz satelita. Radi u otvorenom kodu, SAGA GIS i QGIS, i piše brže nego što većina ljudi čita.
- Doktorat obranjen 30. 3. 2022.: modeliranje pogodnosti zemljišta za soju integracijom satelitskih snimki i strojnog učenja.
- Njegova metoda predviđa pogodnost zemljišta potpuno objektivno, iz globalno dostupnih satelitskih podataka, umjesto klasične GIS višekriterijske analize.
- Na listi 2 % najutjecajnijih znanstvenika svijeta (Stanford/Elsevier, 2025.) u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu.
SOJA · SLAVONIJA · TESTNA POVRŠINAIrenaRapčan
Redovita profesorica, na FAZOS-u od 1995. Studentima mehanizacije predaje Bilinogojstvo – precizna poljoprivreda.
Ona tim drži na zemlji, doslovno. Dok mi parcelu gledamo iz svemira, ona zna kako se na njoj sije, kosi i sprema krma. Završne radove kod nje studenti pišu o stvarnim gospodarstvima, od soje u Nuštru do pira u Ernestinovu, a sjeme poznaje bolje od ikoga u timu.
- Mentorica radova poput „Uzgoj pivarskog ječma na OPG-u Marijana Majsinger” i uzgoja soje na obiteljskom gospodarstvu u Nuštru: znanost s adresom i prezimenom.
- Istražuje kako starost sjemena i agroekološki uvjeti mijenjaju prinos i kakvoću zrna stočnog graška.
- Spaja dva svijeta: od tehnike spremanja sijena lucerne (2025.) do duljine vegetacijske sezone kukuruza iz satelitskih fenoloških metrika (2025.).
- Koautorica rada o izradi karte precizne gnojidbe bespilotnom letjelicom (Tehnički glasnik, 2025.).
KONTINUIRANA KARTA IZ GIS-A · VSŽLucijaGalić
Viša asistentica, najnovija članica Katedre. Doktorirala 2023. iz agrokemije.
NOVO U TIMU · 2026.Dolazi iz agrokemije i donosi pitanje koje karta sama ne postavlja: što je zapravo u tom tlu? Doktorirala je na obogaćivanju lisnatog povrća i soje selenom. Zašto baš selen? Jer, kako sama kaže, „nedostaje ga u tlu, biljkama i nama”. Danas isti problem gleda iz satelita, kroz organski ugljik u tlima cijele Hrvatske.
- U njezinoj disertaciji ispitivane su dvije sorte soje: Sonja i Lucija. Nismo provjeravali koja je rodila bolje.
- Prva autorica rada o suprotnim trendovima organskog ugljika u tlu i bruto primarne produktivnosti poljoprivrednih krajolika Hrvatske, 2000.–2022. (2026.).
- Pregledni rad „Soil Health to Human Health” o probioticima tla (Agronomy, 2026.): od tla do zdravlja čovjeka u jednom naslovu.
- Već potpisuje radove o predviđanju prinosa kukuruza iz Sentinel-2 i strojnom učenju u preciznoj poljoprivredi.
Pet potpisa. Jedan smjer.
potpisa na radu o preciznoj gnojidbi u otvorenom GIS softveru: Jurišić, Radočaj, Plaščak, Rapčan.
POLJOPRIVREDA · 2021.potpisa na pregledu proksimalnog senzora tla od 1998. do 2025.: Plaščak, Galić, Jurišić, Radočaj.
APPLIED SCIENCES · 2026.radova u CroRIS-u kad se zbroje svi profili. Zajednički se broje samo jednom, pa ih na priči piše 539.
CRORIS · 31. 10. 2026.Kako smo stigli ovdje.
- 1989.
M. Jurišić počinje raditi na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku (1. 2.).
- 1995.
Na fakultet dolazi I. Rapčan.
- 1998.
GIS Croatia '98 u Osijeku. M. Jurišić predstavlja geoinformatiku u poljoprivredi, iste godine izlazi rad o agroekološkom kartiranju u GIS-u.GEODETSKI LIST 4/1998
- 2004.
Na fakultet dolazi I. Plaščak.
- 2009.
Jurišić i Plaščak objavljuju knjigu o geoinformacijskim sustavima, temelj nastave GIS-a na fakultetu.
- 2017.
D. Radočaj diplomira geoinformatiku na Geodetskom fakultetu u Zagrebu.
- 2018.
D. Radočaj dolazi na FAZOS (17. 12.), na Katedru za GIT i GIS.
- 2019.
Prvi sastanak AgroGIT-a (6. 11.) i GIS dan s demonstracijom leta pred studentima (13. 11.).
- 2022.
Radočaj doktorira na modeliranju pogodnosti zemljišta za soju iz satelitskih podataka.
- 2024.
Državna nagrada za znanost za M. Jurišića.ODLUKA OD 23. 12. 2024. · ZA 2023.
- 2025.
D. Radočaj na listi Top 2 % znanstvenika svijeta.
- 2026.
L. Galić na Katedri, dva nova ESA projekta, a u listopadu stiže DJI Mavic 3 Multispectral.
A najveći dio timatek dolazi.
Studenti, savjetodavci i svi koje zanimaju GIS, dronovi i satelitski podaci. Znanje prenosimo svakome tko ga želi.
Priključite se →